Teatri u glavnom gradu radili su gotovo sezonu i po pod „V.D.” režimom. Cinik bi rekao da su pozorišta i pozorištnici „vršili dužnost” u trenucima izmena postojećih i donošenja novih regulativa: Zakona o javnim nabavkama, Zakona o radu, seta poreskih zakona i drugih. Njihov rad je bio skoro blokiran birokratskim procedurama, finansijskim ograničenjima, kratkoročnim planovima u iščekivanju da se VD stanje najzad okonča i raspiše prvi, opšti konkurs za rukovodioce pozorišnih kuća na nivou grada. Krajem juna promenjeni su, po drugi put u roku od godinu dana, članovi upravnih odbora, koji su odmah po imenovanju raspisali i konkurse za nove upravnike. Preporuka Sekretarijata za kulturu grada Beograda glasila je da se procedura završi i osnivaču predlože kandidati najkasnije do 15. septembra.
U vreme kada su raspisani konkursi za direktore pozorišta čiji je osnivač Grad Beograd, grupa pozorišnih reditelja iz Beograda uputila je pismo javnosti i vlastima u kom je zatražila transparentnost prilikom izbora novih upravnika gradskih pozorišta.
„Grupa pozorišnih reditelja iz Beograda, u trenutku izbora novih upravnika gradskih pozorišta, skreće pažnju javnosti na to da je neophodno da ti procesi budu transparentni i da se ne sme dozvoliti da uticaj partijskih centara moći preuzme primat nad stručnim i umetničkim kriterijumima prilikom izbora čelnih ljudi pozorišta. Neophodno je da institucije kulture prekinu sa praksom kafkijanskog poslovanja. Mišljenja smo da će prostor za stvaralaštvo biti ugrožen u slučaju da se održi partijski način postavljanja čelnih ljudi u pozorištu i ne obezbedi pun uvid javnosti u buduće planove i politike gradskih kulturnih institucija. Tražimo transparentnost – da javnost ima uvid u proces izbora upravnika tako što će joj biti dostupna sva konkursna i druga dokumentacija. Takođe, tražimo i obrazloženja po izboru upravnika koja će sadržati odgovore na pitanja zašto je takva odluka doneta i šta to u širem smislu znači za kulturnu politiku kuće na čije se čelo biraju rukovodioci. Ovaj izbor za upravnike mogao bi biti pokazatelj spremnosti kulturnih vlasti da unaprede donošenje odluka u kulturi i time daju smisao promenama. Na taj način bi se stvorili preduslovi da budući konkursi stimulišu mlade ali i one iskusne stručnjake i umetnike da u budućnosti ostanu u Srbiji i preuzmu odgovornost. Pozivamo, stoga, stručnu javnost i medije da se, u ovom vitalnom trenutku za našu pozorišnu javnost, uključe u proces donošenja odluka svojom povećanom pažnjom i svešću da je transparentnost neophodna”, navodi se u pismu koje potpisuju: Ana Tomović, Andrej Nosov, Ana Đorđević, Marko Manojlović, Đurđa Tešić, Anđelka Nikolić, Boris Liješević i Nikola Zavišić.
„Ipak, mora se priznati da je zaista porazno ovako malo interesovanje za nekad toliko atraktivna mesta u kulturi. Tek kandidat-dva, dok je, na primer, ovih dana objavljeno da su za mesto direktora „Gradskih pijaca” prijavljena čak –32 kandidata! Zašto je izostalo interesovanje „jakih igrača”? Da li objašnjenja o teškoj finansijskoj situaciji u kulturi stoje? Jer, plata upravnika, recimo u „Pinokiju”, iznosi 57.000, a u Ateljeu 212 – 80.000 dinara. U vreme kad se teško dolazi do posla, kad mnogi sjajni glumci godinama čekaju na stalno mesto, ove sume nisu za potcenjivanje. Pogotovo što je mesto upravnika pouzdana odskočna daska, dobra preporuka i za razne „tezge”, glumačke, rediteljske, spisateljske… Čega se bar do sada niko nije odricao. Naprotiv.”, zaključuje se u tekstu „Čekajući pozorišne direktore” (Mirjana Radošević, Politika, 23. avgust).
Dok je na dnevnom redu sednice UO Pozorišta na Terazijama bio izbor direktora, reprezentativni sindikati uputili su otvoreno pismo u kome obeveštavaju da su na zajedničkom sastanku analizirali programe dva kandidata čije su prijave stigle na konkurs za izbor novog upravnika.
„Program dramaturga Aleksandra Đaje, člana Pozorišta na Terazijama 18 godina, od toga poslednjih 18 meseci je v.d. direktor, reprezentativni sindikati nisu povoljno ocenili jer poboljšanje sadašnjeg stanja, materijalno nepovoljnog, vidi pre svega oslanjanjem na budžet i restrikcijom ansambala. Drugi kandidat Milovan Zdravković ima jasan i savremen teatarski koncept, u svom programu predlaže razvojni koncept, naglašen je marketinški pristup a ne budžetski rešavanju problema. Zdravković pored toga što kao doktor nauka, univerzitetski profesor, edukuje buduće menadžere u kulturi, uz sadržajnu biografiju poseduje i dugogodišnje neposredno iskustvo rukovođenja procesima razvoja kulturne ustanove”, ocenili su reprezentativni sindikati u otvorenom pismu UO koje su potpisali Branislav Jović i Aleksandar Petković, predsednici Samostalnog sindikata Pozorišta na Terazijama i Sindikata muzičkih umetnika tog teatra.
Kada je UO Pozorišta na Terazijama odlučio da predloži da u narednom mandatu upravnik tog teatra bude Aleksandar Đaja, reprezentativni sindikati najavili su da će tužiti osnivača ove ustanove kulture zbog nezakonskog produžavanja v.d. statusa direktora pomenutog Đaje.
„Poznajući manire i sposobnosti čoveka sa kojim 18 godina radimo, a potonjih 18 meseci kao nadređenog u pozorištu, a videći sve što je u novije vreme urađeno, počev od neuspelih premijera, predstava na matricu i plejbek, brojnih kršenja Zakona o radu i očiglednog elementarnog nepoznavanja načina rada jednog muzičkog pozorišta, ničemu se mi dobrom ne nadamo”, istakli su predstavnici Sindikata na konferencije za medije, a „Danas” (4. septembra) prenosi i: „Razlog zbog kojeg su se predstavnici Sindikata obraćali i Sekretarijatu za kulturu, kao i ministru Tasovcu, ali i povereniku za informacije, kako navode, jeste i što Đaja nije ovim telima davao potrebnu dokumentaciju, što je ukinuo brojna radna mesta presudna za normalan rad, što je administracija četiri puta veća od umetničkog ansambla, ali kako ističu i što se po pozorištu „već šuška o otkazima za one koji sadašnjem v.d. direktoru nisu bili naklonjeni”…”
Osnivač, Skupština grada Beograda, podržao je predlog UO i za upravnika je izabran Đaja, a u novu pozorišnu sezonu i ostala beogradska pozorišta ušla su predvođena novim upravnicima. Skupština grada Beograda poverila je mandat direktora Jugoslovenskog dramskog pozorišta Tamari Vučković Manojlović, dok je za čelnika Ateljea 212 imenovan Branimir Brstina. Upravnik Pozorišta „Boško Buha” je Milorad Mandić, „Puža” Branislav Milićević, Zvezdara teatra Dušan Kovačević, a Bitef teatra Miloš Latinović. Za direktora Omladinskog pozorišta Dadov imenovan je Vladimir Mijović, Pozorišta lutaka „Pinokio” Igor Bojović, a Malog pozorišta „Duško Radović” Aleksandar Alek Rodić. Na čelu Beogradskog dramskog pozorišta biće Slobodan Ćustić.
U većini pozorišta, načelno bar, upravnici su izabrani velikom podrškom zaposlenih, ali je izbor Ćustića izazvao burne reakcije.
Pismom javnosti i UO BDP obratio se reditelj Goran Marković: „Iz štampe sam saznao da je UO BDP doneo odluku da između tri kandidata za direktora pozorišta predoži Slobodana Ćustića. Ne ulazeći u kvalitete kandidata moram da primetim da je UO učinio najmanje dva propusta u svome radu”, naveo je Marković u žalbi UO teatra na Krstu čiji je tekst danas dostavljen Tanjugu, prenosi 22. septembra „Blic”. Marković je naveo da u uslovima za imenovanje direktora koji su objavljeni na javnom konkursu stoji da kandidat mora imati aktivno znanje jednog stranog jezika. „Uvidom u podatke koje poseduje Fakultet dramskih umetnosti, čiji sam ja profesor emeritus, stoji da kandidat Ćustić ima dve šestice iz predmeta Ruski jezik što ne odgovara uslovima konkursa. Čak i ako se uvaži da je ruski jezik svetski, a ne znam kako neko može biti direktor pozorišta, a da ne zna ni reč engleskog ili francuskog jezika, ocene govore da on taj jezik jedva sriče i da to ne predstavlja aktivno znanje jednog stranog jezika”, ukazao je Marković. Takođe, u javnom konkursu stoji da će UO ceniti ako kandidat ima staž na poslovima upravljanja organizacijama i organizacionim jedinicama u oblasti kulture. „Kandidat Ćustić očigledno nema ni dana staža na ovim i sličnim poslovima, a ne može ih ni imati s obzirom da je diplomirao, prema mojim podacima, 21. novembra 2010. godine, dakle u svojoj 52 godini. Kako bi mogao da upravlja ustanovama kuture bez fakultetskog obrazovanja?”, zapitao je Marković.
On je dodao i ostale uslove „koje kandidat očigledno ne ispunjava: poznavanje poslovanja u oblasti delatnosti kojom se ustanova bavi i upravljanja njihovim resursima, iskustvo u upravljanju sredstvima, ljudskim i ostalim resursima, poznavanje novih tehnologija i njihove primene u redovnim i projektnim aktivnostima institucija kulture, i tako dalje”. „Kao dugogodišnji profesor FDU, reditelj i autor komada koji su igrani u BDP, smatrao sam za svoju obavezu da vas upozorim na ove očigledne propuste i da zatražim da, ukoliko ne dokažete suprotno, povučete svoju odluku o kandidovanju Slobodana Ćustića za veoma važno mesto direktora BDP. U protivnom, obratiću se sudu i povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka ličnosti Rodoljubu Šabiću”, najavio je u žalbi Marković.
Gradski sekretar za kulturu Vladan Vukosavljević izjavio je da će UO BDP, ukoliko im je svoje zamerke ispostavio reditelj Marković, morati da ih razmotri i u skladu za zaključcima i svojom nadležnošću preduzme naredne korake. „Sekretarijat za kulturu nema nadležnost da reaguje na ovakve stvari, ali ćemo svakako pomno pratiti dešavanja u BDP”, objasnio je Vukosavljević za „Danas“ (23. septembar).
UO teatra na Krstu nije se još oglasio, ali se novi direktor BDP Slobodan Ćustić u izjavi dostavljenoj Tanjugu (objavljeno 24. septembra) obratio rečima da „Goran Marković i pojedini mediji vode hajku protiv njega i da mora da odgovori na laži koje su o njemu izrečene. Kada je u pitanju Goran Marković ništa me ne iznenađuje, ali sam zapanjen da se usudio da kao profesor Fakulteta dramskih umetnosti javno objavljuje bilo čije ocene. Marković nema ni moralno, ni zakonsko pravo da to čini. To što je uradio ne predstavlja samo kršenje univerzitetske etike već je skandal zbog čega bi u svakom uređenom akademskom svetu bio trajno udaljen sa fakulteta”, izjavio je Ćustić i dodao da je Marković obmanuo javnost tvrdnjom da nema iskustvo u rukovođenju. „Imam više rukovodećeg iskustva nego što je traženo u uslovima konkursa, a to sam dokazao kada sam se prijavio za mesto direktora. Bio sam umetnički direktor u dečijem i amaterskom pozorištu i obavljao funkciju operativnog direktora u producentskoj kući. Pored toga, moj umetnički rad je veoma poznat građanima Srbije. Dakle, ispunjavam sve zakonske uslove, a za svoju kandidaturu sam dobio podršku članova UO, među kojima su i predstavnici glumaca BDP”, istakao je Ćustić i dodao da je ponosan što je kao član umetničkog ansambla BDP dobio priliku da rukovodim ovim pozorištem. „Veoma poštujem sve što su moji prethodnici uradili u pozorištu i nastaviću da sprovodim sve dobre projekte koje su započeli. BDP će biti jedna od najznačajnijih beogradskih kulturnih institucija, otvoreno za nova umetnička dostignuća. Zahvaljujem se na podršci UO i odbornicima Skupštine Grada i verujem da ću opravdati njihovo poverenje”, zaključio je novi upravnik BDP.
Konkursi su obavezni po postojećem Zakonu o kulturi, čije bi mnogobrojne manjkavosti i nedoslednosti (neusaglašenosti sa drugim zakonima i praksom) uskoro trebalo da budu ispravljene usvajanjem “obnovljene” verzije. Da li će tada čitava procedura oko konkursa i postavljenja budućih upravnika biti konkretnija i preciznija, te neće dovoditi do iznenađenja i nedoumica – ostaje da se vidi.
Sonja Šulović