Bitef i Evropska republika



Bitef i Evropska republika
 
U svojoj višedecenijskoj istoriji Bitef festival i Bitef teatar su negovali i razne zanimljive, inspirativne angažmane. Sada im se pridružio i „Evropski projekat Balkon“, održan u Bitef teatru 10. novembra. Događaj se simultano odigravao ispred vodećih evropskih pozorišta i uz podršku nekih najznačajnijih evropskih umetnika i intelektualaca poput Mila Raua, Elfride Jelinek, Dubravke Ugrešić, Antonija Negrija... Na godišnjicu završetka Velikog rata pročitan je Manifest o kome se nakon toga javno debatovalo na otvorenim gradskim prostorima ispred teatara, a potom je simbolički proglašena Evropska Republika.
„Danas u 16 časova, 10. novembra 2018, sto godina nakon završetka Prvog svetskog rata koji je razorio evropsku civilizaciju za naredne decenije, ne samo da se prisećamo istorije, mi uzimamo budućnost u svoje ruke. Vreme je da inherentno obećanje Evrope pretvorimo u stvarnost i podsetimo se ideja na kojima je osnovan projekat evropske integracije. Proglašavamo sve prisutne u ovom trenutku u Evropi – građanima Evropske Republike. Priznajemo i prihvatamo svoju odgovornost za zajedničko nasleđe Univerzalne deklaracije lјudskih prava i obavezujemo se da je ostvarimo. Prepoznajemo činjenicu da je bogatstvo Evrope bazirano na vekovnoj eksploataciji drugih kontinenata i gušenja drugih kultura. Zbog toga nam je zadovolјstvo da delimo našu teritoriju sa onima koje smo isterali sa njihove. Sa svakim ko želi biti Evroplјanin. Evropska Republika je prvi korak puta ka globalnoj demokratiji“, deo je iz Manifesta, inače prevedenog na preko 20 jezika među kojima su i esperanto, latinski i katalonski.
Prvi put u evropskoj istoriji građani i građanke širom kontinenta okupili su se u istom trenutku da pokrenu široku debatu o evropskoj demokratiji i o tome šta znači biti evropski građanin. Sa pozorišnih balkona i javnih prostora širom Evrope umetnici i građani su istovremeno proglasili Evropsku Republiku, debatovali i otvorili put za emancipatorsko proglašenje jednakosti građana izvan nacije-države.
Pošto je umetnički direktor Bitefa Ivan Medenica pročitao Manifest Evropske Republike na Skveru Mire Trailović, u Bitef teatru je održan plenum na kome su svi prisutni, uz moderiranje Irene Ristić (profesorka na Univerzitetu umetnosti) i Igora Štiksa (pisac, profesor na Fakultetu za medije i komunikaciju), raspravlјali o sadržaju Manifesta, predlagali i usvajali amandmane na dokument. Drugim rečima, učesnici inicijative iz Srbije su pristali na zajednički manifest, ali uz značajne izmene. Jedan od amandmana se odnosio na potrebu da se ukaže na to da Manifest priznaje eksploatatorsku tradiciju Evroplјana u odnosu na druge kontinente, ali sa želјom da se ovakva formulacija proširi na tradiciju eksploatacije unutar samog evropskog kontinenta. Sa druge strane, učesnici plenuma su ukazali i na to da u evropskoj tradiciji postoje i pozitivni primeri ravnopravne saradnje sa drugim kulturama, kao što je bila ona u okviru Pokreta nesvrstanih zemalјa. Drugi amandmani su se odnosili na potrebu da na Manifest utiče i perspektiva evropskih zemalјa koje nisu članice EU (odnos prema zajedničkoj valuti i tržištu, koji gledano iz različitih političkih perspektiva, stvara različite reakcije). Ove izmene su za cilј imale isticanje važnosti ravnomernog razvoja svih delova Evrope, nezavisno od toga da li se nalaze unutar Evropske unije ili izvan nje. Takođe, učesnici plenuma su izrazili stav da nova Evropska Republika treba da preduzme korake ka organizovanju građana u lokalne zajednice, zasnovane na principima direktnog učešća u upravlјanju. Predlog izmenjenog Manifesta koji sadrži i načelne smernice u vezi sa konstituisanjem novih institucija Republike upućen je partnerima širom Evrope.
Nakon debate nastavlјeno je druženje i razgovor u neformalnoj atmosferi uz piće. U proglašenju Evropske Republike učestvovali su brojni zainteresovani građani, novinari, javne ličnosti i intelektualci kao što su Milena Dragićević Šešić, Ivana Vujić i mnogi drugi.
Desetak dana kasnije, 21. novembra, održanaje druga donatorska večera Bitef festivala, u hotelu „Square Nine“, uz podršku prijatelјa festivala „I&F McCann Grupe“, a koja je okupila predstavnike diplomatskog kora, brojne ličnosti iz poslovnog, umetničkog i javnog života. Prikuplјena sredstva će biti usmerena u realizaciju programa Bitef festivala. U okviru donatorske večere održana je AUKCIJA NOVIH POZORIŠNIH TENDENCIJA za koju su dela donirali naši poznati slikari Mileta Prodanović, Ivan Grubanov, Uroš Đurić i fotograf Jelena Janković. Deo aukcije bio je i Bitefov pozorišni kurs, tematska večera o istoriji evropskog pozorišta čiji je domaćin ambasador Sem Fabrici, šef Delegacije Evropske unije u Srbiji, kao i selektorsko putovanje sa Ivanom Medenicom, umetničkim direktorom Bitefa. Kao donaciju prijatelјa Bitefa Branimira Brklјače, Bitef tim je dobio i tim bilding u inspirativnom ambijentu Mokrin house-a.
Okuplјenima su se obratili i Miloš Latinović, direktor Bitefa, glumica Nataša Ninković, ambasador Sem Fabrici, Ivan Medenica, umetnički direktor Bitefa…
Nataša Ninković je s prisutnima podelila svoje impresije o Bitefu:„Svakog septembra, u gradu u kome radim, imam priliku da vidim šta se paralelno radi u pozorištima širom sveta, uporedim to što vidim sa onim čime se bavim, pronađem inspiraciju, nove ideje, vidim nešto što do tada nisam imala priliku da vidim.“
Sem Fabrici pozdravio je prisutne izrazivši zadovolјstvo što na večeri vidi lica s kojima je već sarađivao tokom proteklog 52. Bitefa, i izjavio da je Bitef za njega jedna od najznačajnijih kulturnih institucija naše zemlјe.
Srđan Šaper, osnivač „I&F McCann Grupe“, ističe značaj Bitefa: „Bitef nas je povezao sa svetom kada smo mislili da su neke veze zauvek pokidane, i danas nas povezuje sa hrabrim, znatiželјnim, rekao bih snažnim lјudima koji svojim idejama menjaju svet nabolјe. Važno je da čuvamo tu nit, tu vezu sa svetom. Važno je da sačuvamo Bitef i za generacije koje dolaze posle nas. Zbog svega toga, važno je, pa i kroz ovu donatorsku večeru, da podržimo one sa kojima delimo iste vrednosti.“
Ivan Medenica se ukratko osvrnuo na uspehe 52. Bitefa i predstavio šta nas sve očekuje na 53. Bitefu. Izrazio je i zadovolјstvo time što je od prethodne večere formiran i Bitefov klub prijatelјa, što govori o tome da se saradnja između biznis sektora i kulture i umetnosti razvija i da je sve više onih koji žele da postanu deo svetske pozorišne porodice. Na večeri je predstavlјen i prvi broj magazina Klub prijatelјa Bitefa. Magazin je namenjen svima koje zanima svet kulture, umetnosti, ali i biznisa i preduzetništva.
Večeru su upotpunili zvuci gudačkog kvarteta Intermeco, kao i nastup specijalne gošće Lene Kovačević uz pratnju Gorana Potića.
Cilј donatorske večeri je uspostavlјanje novog modela podrške umetnosti i predstavlјa jedinstveni događaj u sferi kulture kod nas.
Donatorskoj večeri su prisustvovali i ambasador Nemačke u Srbiji Tomas Šib, predstavnici Ambasade Hrvatske, glumci Svetozar Cvetković, Jelena Đokić, Branka Pujić, Milan Marić, Slaven Došlo, Matea Milosavlјević, Anđela Jovanović, modna dizajnerka Dragana Ognjenović, Zoran Beranac, umetnik Vuk Vidor, kao i predstavnici kompanija Carnex, Imperial Tobacco, Aura, Erste banke, Hemofarm fondacije, TeleGroup-a, Deloitte-a, Halo creative team-a, i mnogi drugi.
 
Čitanje Manifesta ispred Bitefa teatra (foto: Vladimir Opsenica)

Објављено

у

од

Ознаке: